Poslovne vesti - Hrvatska

Rast insolventnosti u RH, Sloveniji i Rumunjskoj

Građevinari u vrhu

Nakon turbulencije 2023., makroekonomski pokazatelji sugerirali su predah. No mnoge tvrtke, posebno u proizvodnji i prometu, već su apsorbirale previše šokova. Porast insolventnosti odražava dublje strukturne probleme i odgođeni utjecaj prošlih kriza”, rekao je Mateusz Dadej, regionalni ekonomist za Coface Srednju i Istočnu Europu, u priopćenju za javnost koje prati godišnje izvješće tvrtke o insolventnosti za CEE.

U Sloveniji je ukupan broj postupaka insolventnosti porastao za 32,4 posto u odnosu na prethodnu godinu u 2024., dosegnuvši 769 slučajeva. Najveći udio dolazi iz građevinskog sektora (29,26%), zatim iz poslovnih i osobnih usluga (22,63%), dok je financijski sektor činio najmanji dio (0,91%). Porast broja stečajeva pripisuje se globalnim ekonomskim nepovoljnim uvjetima, sporom oporavku i strožim financijskim uvjetima. U Rumunjskoj je broj insolventnosti porastao za 9,4 posto u 2024., dosegnuvši 7274 slučaja.

U usporedbi s 2023., insolventnost među tvrtkama s prihodima većim od pet milijuna eura porasla je oko 75 posto. Sektor veleprodaje i maloprodaje, uključujući popravak motornih vozila i motocikala, zabilježio je najveći broj insolventnosti, s udjelom od 26 posto od ukupnog broja, unatoč rastu od 2,1 posto tijekom godine. Prema izvješću, na sektor su utjecale veće minimalne plaće, povećani troškovi energije i prijevoza te porast poreza i carina.

Što kažu očekivanja?

U Hrvatskoj je u 2024. pokrenuto 4795 postupaka insolventnosti, što je porast od 7,34 posto u odnosu na prethodnu godinu. Glavni razlozi bili su dugotrajne blokade bankovnih računa i visoka razina zaduženosti. Od ukupnog broja, građevinski sektor činio je najveći udio stečajeva (32,9%), zatim poslovne i osobne usluge (18,1%) te prometni sektor, uključujući motorna vozila, motocikle i druga vozila (10,24%).

Nasuprot tome, Srbija i Bugarska zabilježile su manje insolventnosti u 2024. u usporedbi s prethodnom godinom, s padom od 12,1%, odnosno 5,7%, zahvaljujući stabilnijim gospodarskim uvjetima. U Srbiji je pad uglavnom posljedica manjeg broja postupaka sudske nagodbe.

Izvješće Cofacea za regiju srednje i istočne Europe, koje obuhvaća Sloveniju, Rumunjsku, Hrvatsku, Srbiju, Bugarsku, Poljsku, Mađarsku, Latviju, Estoniju, Češku, Slovačku i Litvu, navodi da je regija zabilježila prosječni rast BDP-a od 2,6 posto u 2024., u odnosu na 0,8% u 2023., potaknut padom inflacije, rastom realnih plaća i snažnom osobnom potrošnjom. Međutim, porasle su i insolventnosti. Isključujući Mađarsku, gdje su regulatorne promjene iskrivile brojke, broj slučajeva insolventnosti porastao je tri posto u odnosu na prethodnu godinu, dosegnuvši 30.680.

“Očekujemo umjereno poboljšanje trendova insolventnosti za 2025. godinu. Oslobađanje odgođenih sredstava EU i oporavak potrošnje kućanstava bit će ključni. Međutim, strogi kreditni uvjeti i globalne trgovinske neizvjesnosti – posebno eskalirajuće trgovinske napetosti između SAD-a i EU – predstavljaju značajan rizik”, izjavio je Dadej.